Gravitacija Unutar Mase II
Na prethodnoj stranici su odabrane proizvoljne vrijednosti za gustoću Zemlje. U literaturi se navodi gustina gornjih slojeva od oko 3000 kg/m^3, a u središtu oko 13000, što isto daje 5500 kg/m^3 za prosječnu gustoću Zemlje. I uz te podatke postoji 'povećano' g-ubrzanje od 10,03 m/s^2 na nekih 5530 km od središta Zemlje. Ti podaci se slažu s izrazima navedenim na stranici: https://en.wikipedia.org/wiki/Gravity_of_Earth
U svakom slučaju je bitno uočiti da u slučaju nehomogenog gradijenta gustoće g-ubrzanje unutar mase može biti veće nego na površini mase. Prema tome, kako bi se eliminirala zabuna, za unutrašnjost neke konačne mase je točnije Newtonov zakon pisati u obliku navdenom na slici ispod uz oznaku homogena:
U svakom slučaju je bitno uočiti da u slučaju nehomogenog gradijenta gustoće g-ubrzanje unutar mase može biti veće nego na površini mase. Prema tome, kako bi se eliminirala zabuna, za unutrašnjost neke konačne mase je točnije Newtonov zakon pisati u obliku navdenom na slici ispod uz oznaku homogena:
Na slici iznad je pod oznakom 'linearna' naveden i izraz s gore spomenutog linka za g-ubrzanje unutar mase s linearnom raspodjelom gustoće od središta prema površini, kao i značenje promjenjivih.
Tamna Materija (Dark Matter)
Na stranici: https://en.wikipedia.org/wiki/Dark_matter
se navodi kako se na osnovu opažanja svojstava galaksija i jata galaksija zaključilo kako bi u Svemiru trebalo biti mnogo više 'nevidljive' materije (dark matter). Na toj je stranici i slika koja objašnjava pojavu:
Krivulja A predstavlja očekivani gradijent brzine zvijezda u funkciji udaljenosti od središta jata galaksija. Prema krivulji bi se zaključilo kako se pretpostavlja mnogo mase u blizini središta koja daje veliku brzinu bliskih zvijezda, a s udaljavanjem se računa prema Newtonovom Zakonu za kruženje mase oko neke druge velike mase. B-krivulja daje mjerene rezultate po kojima je brzina prilično konstantna. Međutim, ranije provjere izraza preko numeričkog integriranja su dovele do ideje po kojoj navedena logika nije točna! Naime, pri tome se neka masa promatrala kao 'komadić po komadić' i tako računalo.
Prema tome, i jata galaksija treba upravo tako promatrati: Jedna velika 'šuplja' masa u kojoj se nalazi mnogo komadića mase!
Prema tome, i jata galaksija treba upravo tako promatrati: Jedna velika 'šuplja' masa u kojoj se nalazi mnogo komadića mase!
Na slici iznad su crtkano prikazani različiti gradijenti g-ubrazanja unutar mase za različite omjere gustoće u središtu i na površini n. Pretpostavlja se linerani gradijent gustoće. Znači, ista masa na nekim udaljenostima daje veću gravitaciju nego na 'površini', kao da postoji neki 'nevidljivi' izvor gravitacije na tim mjestima? Što je veći omjer n, to je relativno i 'jača' gravitacija. Tanka kosa crta je gravitacija za homogeni raspored gustoće uz n=10, usporedbe radi.
Ova slika iznad daje rezultat ovoga pristupa, tj. brzine ophodnje masa unutar jata galaksija. Što je veći omjer n, to krivulja postaje 'vodoravnija' i sve više se približava obliku prikazanom na slici s navedenog linka. Plava je krivulja primjer računanja brzine ophodnje prema izrazu za orbitu izvan neke mase.
Osim toga, gradijent gustoće zvijezda u galaksijama može biti recimo i kvadratnog oblika, što bi vjerojatno još više 'ispeglalo' ovisnost brzine.
Osim toga, gradijent gustoće zvijezda u galaksijama može biti recimo i kvadratnog oblika, što bi vjerojatno još više 'ispeglalo' ovisnost brzine.
Zaključak br. 2
U Svemiru nema nikakve 'nevidljive' tvari!